VRIJEDNOST LJUDI 33
Povećanje obrazovanosti
Ljudski kapital – kvaliteta radne snage – samo je jedan činitelj koji određuje gospodarski rast. Zemlje mogu imati vrlo slične razine obrazovanosti, ali različitu brzinu gospodarskog rasta. Drugi činitelji mogu uključivati demografi ju (naročito omjer mladih i starih u populaciji), tehnologijsku inovativnost, otvorenost vanjskoj trgovini i stanje političkog i pravnog sustava zemlje.
Ali ljudski kapital doista igra važnu ulogu u gospodarskom rastu te ga se može pratiti unatrag sve do 19. stoljeća i uspona masovnog obrazovanja.
Kao i većina odnosa, ni ovaj nije jednostavan. Naprotiv, oduvijek je postojalo nešto poput “gurni me-povučem te” učinka. Obrazovanjem se stvara radna snaga koja je sposobna preuzeti složenije i bolje plaćene poslove. Istovremeno, zbog postojanja takvih poslova studentima se isplati nastaviti školovanje. Na kraju će se svi oni neplaćeni sati provedeni u školskim klupama pretvoriti u posao koji radnicima nadoknađuje svo to učenje i trud.
“Potiče li obrazovanje gospodarski rast ili gospodarski rast potiče pojedince da se više posvete obrazovanju? U praksi taj kauzalitet vjerojatno funkcionira u oba smjera.”
Education at a Glance 2005
Jednako tako, zemlje s visokom razinom obrazovanosti vrlo često postaju bogatije, pa je tako više novca koji se može utrošiti na daljnje širenje obrazovanosti. To bi moglo zvučiti kao priča o kokoši i jajetu, ali to vjerojatno nije slučaj. Povijesni dokazi iz zemalja kao što su Njemačka
Bi li vlade trebale trošiti više novaca na obrazovanje?
Da, ali se radi i o tome da se to čini na bolji način. Vjerujem u vaučere i natjecanje u obrazovanju. Pravo pitanje je trošimo li novac na odgovarajući način, učinkovito, pa držim da se zaista moramo zapitati možemo li povećati učinkovitost te u konačnici potrošiti manje novaca, a dobiti bolje rezultate.
34 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
i Sjedinjene Države upućuju na to da je dolazak masovnog obrazovanja krajem 19. stoljeća prethodio gospodarskom rastu velikih razmjera. (Ironija je u tome da cilj naglog gospodarskog rasta nije imao veliko značenje među mnogim činiteljima koju su prvotno potaknuli porast masovnog školovanja.) Posljednjih godina azijske su “tigrovske ekonomije” – među ostalima Singapur i Koreja – sve imale razmjerno visok stupanj pismenosti prije nego su krenule s naglim gospodarskim rastom osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Dakle, baš kao što dovoljan broj dobro obrazovanih radnika može pomoći gospodarstvu u njegovu rastu, nedovoljan broj može predstavljati usko grlo. Usprkos tome što Indija ima gotovo milijardu stanovnika, nedostaju joj dobro obrazovani ljudi s fakultetskom diplomom, kažu menadžeri u tvrtkama koje se bave informacijskom tehnologijom.
Nacionalna udruga poslodavaca predviđa da će u toj djelatnosti, u kojoj je trenutačno zaposleno oko 350.000 ljudi u Indiji, 2009 već manjkati 206.000 radnika. Nedostatak odgovarajuće obrazovanih ljudi onemogućuje rast, a povećava plaće postojećih radnika.
Da proširimo temu, stanovnici Indije daleko su slabije obrazovani od, recimo, Kine. Prema podacima UNESCO-a samo 61 % odraslih u Indiji zna čitati, a u Kini taj broj prelazi 90 %. Taj jaz je jedan od nekoliko činitelja koji se obično navode kao razlog bržeg gospodarskog rasta Kine od početka devedesetih godina 20. stoljeća.
Prinosi od učenja
Koje su gospodarske koristi od ljudskog kapitala? Njih možemo promatrati na dva načina – sa stajališta pojedinca i sa stajališta nacionalne ekonomije.
Za pojedince gospodarske se koristi od ljudskog kapitala – primjerice, veće zarade – moraju prvo dovesti u ravnotežu s troškovima stjecanja tog kapitala. Oni uključuju novac koji nisu zarađivali dok su se obrazovali kao i troškove samog obrazovanja – razne školarine i drugo. U mnogim
VRIJEDNOST LJUDI 35
zemljama to nije jeft ino. Obitelji se često moraju žrtvovati kako bi djecu poslale na studij, a oni koji steknu fakultetsku diplomu znaju još godinama nakon što počnu raditi otplaćivati studenske kredite.
“U svim zemljama, ljudi s fakultetskom diplomom zarađuju znatno više od onih sa završenom srednjom ili visokom školom.”
Education at a Glance 2006
Svako ulaganje u obrazovanje obično će se na kraju vratiti. Dapače, nije čak nužno ni završiti fakultet kako bi se uživale gospodarske blagodati od obrazovanja. Primjerice, netko tko je završio četverogodišnju srednju školu (u pravilu onaj tko se prestaje obrazovati u dobi od 18 godina) ima veće izglede dobiti posao od nekog tko je završio neki niži stupanj srednjeg obrazovanja (koji se prestao školovati u dobi od 15 ili 16 godina). Naravno, kod onih koji završe neki viši stupanj obrazovanja od srednjeg još je veća stopa zaposlenosti.
A tu su i primanja. I ovdje ponovno vrijedi isto: što je netko obrazovaniji, ekonomski će bolje proći. To vrijedi za cijelo područje OECD-a. U Norveškoj, primjerice, ljudi s fakultetskom diplomom zarađuju 26 % više od onih koji završe srednju školu, a u Madžarskoj se ta brojka penje na 117 %.
Što predstavljaju te veće zarade? Rječju, produktivnost u stvarnom svijetu. Produktivnost može imati gotovo ocjenjivačko značenje, za kolegu možemo reći da je manje produktivan od drugog kolege, a zapravo je to uljudan način na koji želimo reći da ne radi dovoljno. Ekonomisti se rječju
“produktivnost” služe na prilično drukčiji način.
Da to malo pojednostavimo, produktivnost predstavlja gospodarsku vrijednost onog što proizvede neki radnik (ili komad zemlje ili neki oblik kapitala). Veća produktivnost također potiče gospodarski rast, što nas dovodi do širih gospodarskih koristi povećanja ljudskog kapitala.
Iako ekonomisti već dugo vjeruju da postoji veza između obrazovanja i gospodarskog rasta, nije bilo lako izračunati veličinu tog utjecaja. Ljudski
36 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
.
kapital je, napokon, samo jedan činitelj – ma kako važan on bio – koji utječe na rast. No čini se da se počinje stvarati konsenzus oko toga da je veza između ljudskog kapitala i gospodarskog rasta stvarna i značajna.
To podupiru i neke brojke iz zemalja OECD-a koje pokazuju da bi gospodarski rezultati po glavi stanovnika trebali dugoročno biti 4 % do 6
% bolji, ukoliko prosječno vrijeme koje ljudi provedu školujući se poraste za jednu godinu.
NA ŠKOLOVANJU
Povećanje prosječnog broja godina obrazovanja po odrasloj osobi u Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Nizozemskoj i Japanu.
Broj studenata u mnogim se zemljama povećava od 19. stoljeća. UNESCO procjenjuje da je 1900.
u cijelom svijetu bilo 500.000 studenata na sveučilištima. Jedno stoljeće kasnije ta se brojka popela na 100 milijuna.
Izvor: Monitoring the World Economy 1820-1992
Šire koristi
Gospodarski rast samo je dio jednadžbe ljudskog kapitala. Obrazovanje pojedincu donosi i neke druge koristi: izgledno je da će ljudi koji su se više školovali biti spremniji sudjelovati u volonterskim skupinama kao što su ženske udruge ili skupine roditelja i nastavnika. Također je vjerojatnije da će biti bolja zdravlja: manje puše (godina obrazovanja više znači da će prosječna žena dnevno popušiti 1,1 cigaretu manje) te će više vježbati (sa svakom godinom školovanja više, osoba će vježbati 17 minuta dulje).
“Prinose od učenja koji nisu gospodarske naravi, u obliku veće osobne dobrobiti i veće društvene povezanosti, mnogi smatraju jednako važnima kao i utjecaj na zarade na tržištu rada i gospodarski rast.”
Th e Well-being of Nations
1913. 1950. 1973. 1992.
7,9 7,0
5,4 6,4
11,3
9,6 9,1
8,1 14,6
11,7 12,1
10,3 18,0
16,0 14,9
13,3
SAD Francuska Japan Nizozemska
Odabrane zemlje OECD-a
VRIJEDNOST LJUDI 37
Dobro zdravlje doista se i samo može smatrati dijelom ljudskog kapitala iako je jasno da ljudi ne mogu u njega uvijek ulagati na isti način kao što ulažu u obrazovanje.
KOJI SU IZAZOVI UČENJU?
Obrazovanje se nemilice širi u zemljama OECD-a, a i drugdje, već dulje nego što je većina nas na ovom svijetu. Mnoge, ako ne i većina zemalja članica OECD-a, osiguravaju temeljno osnovnoškolsko obrazovanje svim građanima već barem sto godina, a korijeni široko rasprostranjenog srednjoškolskog obrazovanja sežu do 50 godina unatrag. A od sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća značajno se povećao pristup sveučilištima u većini zemalja OECD-a.
Mnogo je razloga za ovo širenje obrazovanja. Gospodarski gledano, bio je prisutan pristisak da se osigura sve kvalifi ciranija radna snaga kako bi se udovoljilo zahtjevima poslovnog svijeta. U društvenom smislu, promjene u strukturi ekonomija OECD-a smanjile su mladima mogućnosti zapošljavanja u proizvodnji i trgovini. Obrazovanje je donekle omogućilo da se mlade ljude drži podalje od ulice. Bit ćemo manje cinični kažemo li da su društva od davnina prepozavala širu ulogu i koristi obrazovanja.
TKO NE RADI?
Postotak nezaposlenih na svim razinama obrazovanja u zemljama OECD-a
Rizik nezaposlenosti smanjuje se, ponekad drastično, sa stjecanjem višeg stupnja obrazovanja.
U Češkoj 23 % ljudi koji nisu uspjeli završiti srednju školu nije zaposleno u odnosu na svega 2
% ljudi sa završenim fakultetom.
Izvor: Education at a Glance 2006 10.4
3.9
Manje od završene četverogodišnje srednje škole
%
6.2 Završena četverogodišnja srednja škola*
Završen fakultet
*obuhvaća i više strukovne škole
StatLink: http://dx.doi.org/10.1787/015830764831
38 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
Obrazovanje pojedince uči kako njihovo društvo funkcionira, ali im i širi vidike te omogućuje da razmišljaju drugačije. Kao što je to jednom napisao pjesnik W. B. Yeats “Obrazovanjem se ne puni vjedro, već se njim pali vatra”.
“Tijekom dva stoljeća od prve industrijske revolucije, sustavi četvorogodišnjeg srednjeg obrazovanja morali su odgovarati na niz promjena u društvu i nacionalnim ekonomijama.”
Completing the Foundation for Lifelong Learning
Kojigod bili razlozi za širenje obrazovanja, na njega se danas u zemljama OECD-a mnogo troši – 6,3 % kombiniranog BDP-a, iako su razlike između zemalja velike. Island troši gotovo 8 % svojeg BDP-a na obrazovanje u usporedbi sa svega nešto više od 3,5 % koliko izdvaja Turska. Također su velike razlike unutar zemalja po tome koliko se troši na djecu na njihovu putu od pješčenika u vrtiću do sveučilišnih predavaonica. Zemlje OECD-a u prosjeku troše 5055 američkih dolara za obrazovanje osnovnoškolca,
MOĆ ZARAĐIVANJA
Kolika su primanja fakultetski obrazovanih u odnosu na one s nižim razinama obrazovanja
Fakultetski obrazovani imaju iznadprosječna primanja. Jednako tako, ljudi sa završenom srednjom školom (koji obično završe školovanje u dobi od oko 18 godina) zarađuju više od onih koji ranije završe školovanje.
Dvogodišnje ili trogodišnje srednje obrazovanje Četverogodišnje srednje obrazovanje
Fakultetsko obrazovanje
Izvor: Education at a Glance 2006 10
20 30 40
%
Mađarska Koreja Švedska Postotak
zarađivanja dva puta veći od prosječnog primanja
StatLink: http://dx.doi.org/10.1787/815010258467
VRIJEDNOST LJUDI 39
6939 za srednjoškolca, a 12.205 za studenta u visokom školstvu, ali i ovdje ti prosjeci prikrivaju vrlo velike razlike među zemljama.
Ljestvica potrošnje suvremenih društava na obrazovanje uvijek potiče vruće debate o tome što bi trebala biti svrha obrazovanja, kako bi ga trebalo fi nancirati te tko bi se njime trebao okoristiti. Ta debata je istovremeno i prirodna i nužna. Kako i što učimo oblikuje svakog od nas kao pojedince te time i društva u kojima živimo. Obrazovanje potiče promjene, a time pak odgovara na društvene, gospodarske i kulturalne promjene. Odluke koje donosimo danas utjecat će na naše živote i živote naše djece u sljedećih nekoliko desetaka godina.
Te odluke bit će osobito važne mladima iz siromašnijih obitelji. S porastom gospodarskih prinosa od obrazovanja, društva će morati postaviti pitanje kako da se pomoću skrbi i obrazovanja svoj djeci pruže resursi potrebni kako bi najviše iskoristili svoje talente i sposobnosti. Društva koja ne uspiju odgovoriti na taj izazov bit će sve više polarizirana te će stvarati zajednice koje su isključene iz gospodarskih i društvenih pogodnosti globalizacije i ekonomije znanja.
Stoga ne iznenađuje činjenica da je obrazovanje ključni dio rada OECD-a. U sljedeća tri poglavlja ove knjige razmotrit ćemo mnoga bitna pitanja o učenju i obrazovanju, kao što su omogućavanje najboljih početnih pozicija djeci i smanjivanje utjecaja siromaštva. U njima ćemo također ispitati neka rješenja koja posebno zanimaju one koji odlučuju o obrazovnoj politici.
40 SPOZNAJE OECD-a: LJUDSKI KAPITAL
• The Sources of Growth in OECD Countries (2003) (Izvori gospodarskog rasta u zemljama OECD-a)
Obrasci gospodarskog rasta u devedesetim godinama 20. stoljeća i u ovom desetljeću naglavce su okrenuli postojeće spoznaje. U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata siromašnije zemlje OECD-a uglavnom su se brže razvijale od bogatijih.
Devedesetih godina prošlog stoljeća taj je obrazac prestao vrijediti. Uočeno je da Sjedinjene Države još više odmiču od druge polovice devedesetih naovamo.
Zašto se gospodarski rast tako jako razlikovao u zemljama OECD-a? Koliko je za to zaslužna nova tehnologija te istraživanje i razvoj? Koliko je u svemu tome važno obrazovanje? Imaju li nezaposlenost, fl eksibilnost tržišta rada te konkurentnost tržišta proizvoda značajan utjecaj? Ova publikacija pruža sveobuhvatan pregled tih pitanja i novih spoznaja o tome što pokreće gospodarski rast u zemljama OECD-a. Nadograđuje se na raniju publikaciju OECD-ova projekta o gospodarskom rastu, The New Economy: Beyong the Hype (2001) (Nova ekonomija: više od
“šminke”)
• The Creative Society of the 21st Century (2000) (Kreativno društvo 21. stoljeća) Kako se može iskoristiti sve veća društvena različitost kako bi se društva učinila kreativnijima? Tri su snažne sile koje istovremeno oblikuju društvene temelje budućnosti: duboko usađane promjene u gospodarskim sustavima, brzo globalno povezivanje i sve veća društvena različitost. Postavlja se pitanje hoće li se to troje konstruktivno združiti te dovesti do društvenog napretka ili do nekog drugog, mračnijeg scenarija. Znači li sve veća različitost, koja je sama za sebe pohvalna, da idemo u smjeru većih globalnih i nacionalnih nejednakosti? Hoće li pristup i primjena novih znanja i naprednih tehnologija ublažiti ili povećati te različitosti?
Koje politike mogu pridonijeti tome da sve veća diferencijacija unutar i između društava potakne kreativnost, a ne napetosti? Ova publikacija postavlja neka teška pitanje te preispituje mogućnosti donošenja politika koje bismo trebali iskoristiti želimo li poduprijeti održive društvene temelje za 21. stoljeće.
• The World Economy: A Millennial Perspective, by Angus Maddison (2004) (Svjetsko gospodarstvo: milenijski pogled, napisao Angus Maddison)
Angus Maddison daje sveobuhvatno viđanje globalnog gospodarskog rasta od 1000. godine. U tom se razdoblju broj stanovnika povećao 22 puta, BDP po glavi stanovnika povećao se 13 puta, a svjetski BDP gotovo 300 puta. Najveći je porast zabilježen u danas najbogatijim zemljama (Zapadna Europa, Sjeverna